Muzeji

Na otočiću se nalaze i četiri muzeja: arheološki, sakralni, etnografski i prirodoslovni koji upotpunjuju priču o Košljunu i Krku.

11 košljun  -slika 1Arheološki muzej

Košljunska arheološka zbirka nije velika brojem predmeta, ali je značajna jer prikupljena građa potječe isključivo s otoka Krka. Nastajala je postupno i spontano, donacijama mještana iz susjednih naselja poput Punta i grada Krka. Zbirka se popunjava u razdoblju između dva svjetska rata, zaslugom marljivih franjevaca Vladislava Brusića i Nikole Španjola. Tada na Košljun stiže kolekcija predmeta iz helenističko-ranoantičke nekropole u posjedu Šinigoj u gradu Krku. Nakon Drugoga svjetskog rata zbirka je proširena vrijednom skupinom pretpovijesnih keramičkih posuda pristiglih iz Punta te drugim, slučajno otkrivenim, pretpovijesnim predmetima s područja otoka Krka. Za arheološku topografiju značajni su i prikupljeni ulomci antičkih opeka, keramike te zbirka amfora, podrijetlom s otočića Košljuna i okolnog priobalja. Među predmetima posebnu vrijednost imaju kameni spomenici, od kojih izdvajamo ranoantičke nadgrobne spomenike – cipuse, pronađene na samom Košljunu i u obližnjem gradu Krku.

U drugom dijelu muzeja ispričana je priča metafizičkog fratra o povijesti i sadašnjosti Košljuna koju je zamislio i prema povijesnim izvorima uredio fra Bernardin Škunca.

SAMSUNG DIGITAL CAMERASakralni muzej

Smješten je u crkvi svetog Bernardina Sijenskoga. Izloženi liturgijski primjerci iz vremena su gotike, renesanse i baroka. Za vrijedan triptih u crkvici sv. Bernardina povjesničari umjetnosti smatraju da potječe iz radionice slavnog Bartolomea Vivarinia. Čudotvorno košljunsko raspelo (iz kapelice Svetog Jerusolima) na zapadnom je zidu prezbiterija iz 16. stoljeća.
U nišama su izloženi su liturgijski predmeti uglavnom iz vremena baroka. Tu je i litugijsko ruho, likovna djela hrvatskih i talijanskih slikara kao i kopije misala i oslikanih graduala koji se čuvaju u samostanskoj knjižnici.

 

SAMSUNG DIGITAL CAMERAEtnografski muzej

Etnografska zbirka ugledala je svjetlo dana ponajviše zahvaljujući fra Nikolu Španjolu koji je sedamdesetih godina prošloga stoljeća marljivo skupljao predmete i narodnu nošnju po cijelom otoku Krku. Mnoge je predmete spasio od propadanja i zaborava.

To je vrijedna etnografska zbirka narodnih nošnji s otoka Krka, arheoloških nalaza i umjetničkih radova novijih majstora dlijeta i kista. Inozemni se posjetitelji uvijek zaustavljaju kod numizmatičke zbirke tražeći novčanice vlastite države. Tu su i neki kurioziteti koji svima, a osobito djeci, ostanu u sjećanju, kao npr. preparirane životinje: udav iz Kostarike, janje sa dvije glave i janje s jednim okom.

 

Prirodoslovna zbirka prirodoslovna

U Prirodoslovnoj zbirci u je predstavljena didaktička zbirka minerala, koralja, spužvi i fosila niže gimnazije koja je djelovala na Košljunu od 1894. do 1928. godine. Počeo ju je prikupljati fra Mauricije Gugić (1870. – 1946.).

Predstavljen je i rad fra Berarda Barčića (1910.) koji je pomno istraživao biljni svijet otoka Košljuna i prikazao ga u svojim knjigama koristeći se suvremenim florističkim i biljnosociološkim metodama.

Uz to prikazane su i neke zanimljive prirodne pojave, ptice, ribe i biljke ovoga otoka.

Sve je nadahnuto Hvalospjevom stvorenja sv. Franje Asiškoga koji povezuje sva tri dijela izložbe – zrak, voda i zemlja otoka Košljuna.

Radno vrijeme muzeja:

ljetno radno vrijeme (od 1. travnja do 31. listopada)

  • od ponedjeljka do subote: 9:30 – 17:00
  • nedjeljom i blagdanima: 10:30 – 12:30

zimsko radno vrijeme (od 1. studenoga do 31. ožujka)

  • od ponedjeljka do subote: 9:30 – 15:00
  • nedjeljom i blagdanima: 10:30 – 12:30

Cijena ulaznica:

  • odrasli 20 kn
  • djeca 10 kn