Obnovljene košljunske jaslice
Košljun je, osim po svojoj lijepoj prirodi i bogatoj kulturnoj baštini, poznat i po svojim jaslicama. Svaki posjetilac Košljuna rado se zaustavi pred kapelicom Porođenja da pogleda i da se divi tom umjetničkom djelu.
Od prosinca 1988. do veljače 1989. košljunske su jaslice bile na europskoj izložbi jaslica u Veroni.
Pozornost stručnih ocjenjivatelja izloženih jaslica privukle su upravo košljunske jaslice i dobile vrlo visoku ocjenu; smatrane su jednim od najljepših i najstarijih u Europi. Republika Italija je te godine izdala prigodne božićne poštanske markice s motivom košljunskih jaslica.
1992. godine slobodna je Hrvatska također izdala poštanske markice s istim motivom.
Prvi koji je davne 1932. – 33. ukazao na njihovu veliku umjetničku vrijednost bio je poznati povjesničar umjetnosti Artur Schneider. On i ostali naši povjesničari umjetnosti, košljunske jaslice smještaju u 17. stoljeće.
Kako se u našim samostanskim knjigama 1651. godine spominje slavljenje sv. Mise u kapelici Porođenja, upućuje na to da su jaslice već tada bile na svom mjestu.
Promatrajući njihovu ljepotu i umjetničku izražajnost, sam spomenuti Artur Schneider je mišljenja da one predstavljaju rad kipara izučenog u nekoj poznatoj umjetničkoj radionici. Josipovo lice, okrenuto prema malom Isusu, odražava roditeljsku emotivnost i zagledanost u Boga odjevena u ljudsko tijelo. Marija, puna nježnosti i čudesnim izrazom na licu, sva je usredotočena na otajstvo Djeteta.
Dok Marija izražava potpuno predanje Bogu, na Josipovu licu se očituje i izvjesna zabrinutost, što pokazuju njegove lagano uzdignute obrve. On je otac obitelji i osjeća odgovornost za Dijete i njegovu majku.
I sama nerazumna stvorenja na neki način sudjeluju u događaju Isusova rođenja: vol, izbuljenih očiju i raširenih nosnica, te magarac, također izbuljenih očiju, ušiju lagano usmjerenih natrag i lagano otvorenih usta, kao da sudjeluju u ovom velikom događaju.
Kako jaslice nisu nikada bile posebno zaštićene, vrijeme je učinilo svoje. Kroz ovih tristopedeset godina, na njima su se počela događati oštećenja i vapile su za temeljitom obnovom. Godina 2012. bila je posvećena restauratorskim zahvatima. Oni su se obavili u Hrvatskom restauratorskom zavodu u Zagrebu.
Posebno smo zahvalni svima onima koji su svojom upornošću, stručnošću i ljubavlju, ovaj zahtjevni posao priveli kraju.
I danas, naše košljunske jaslice imamo pred nama u svoj njihovoj iskonskoj ljepoti.